Proslavu ‘Papinog dana’, 13. ožujka, čine večernja misa u zagrebačkoj katedrali, potom središnja svečana akademija u obližnjoj dvorani ‘Vijenac’, a od prije tri godine Hrvati organiziraju i ‘Papin dan u školi’ koji ima odličan odaziv, poručuje Darijo Burjan, predsjednika Križarske organizacije, i u ime organizatora poziva druge škole da se uključe jer još nije kasno. Prošle godine je sudjelovalo 24 škola.
„Bog živi” – životvorno je geslo Križarske organizacije nositelja vrijednog i velikog projekta ‘Papin dan’ koji je gotovo čitavo stoljeće u našoj zemlji sadržajem uvijek isti, ali mijenja termin s obzirom na izbor novoga pape, točnije s obzirom na datum u kojem je izabran.
Tako od 2013. godine otkako je nadbiskup Buenos Airesa kardinal Jorge Maria Bergioglio izabran za 266. poglavara Katoličke crkve ‘Papin dan’ se upriličuje na razne načine 13. ožujka. Zanimljivo je da je već na početku svoga prepoznatljivog, i počesto iznenađujućeg, puta iznenadio već prvi sat i pokazao da će takav stalno biti.
Sveti je Otac, naime, uzeo novo papinsko ime – Franjo, kažu Dalmatinci i Frane – čime je promijenio tradiciju dugu 1100 godina. Trebalo je više od tisućljeća da bi jedan papa uzeo ime koje nijedan njegov prethodnik nije imao.
Proslavu ‘Papinog dana’ čine večernja misa u zagrebačkoj katedrali, potom središnja svečana akademija u obližnjoj dvorani ‘Vijenac’, a od prije tri godine Hrvati organiziraju i ‘Papin dan u školi’ koji ima odličan odaziv, poručuje Darijo Burjan, predsjednika Križarske organizacije.
„Želimo da Papa zađe u šire pore društva, odnosno da Krist kroz papu priđe čovjeku na što jednostavniji način, a treba krenuti od malih nogu, a to su naši školarci, i njegovati tu ljubav prema Papi”, ističe te napominje: Vjeru, ufanje i ljubav, to troje zajedno, možemo iščitati na životima i djelima trojice zadnjih papa pa tako isto i sam Burjan čini i prepoznaje, kao i još uvijek većina generaciji kod nas koji su ponajviše odrasli u pontifikatu Ivana Pavla II. – danas i svetog.
Darijo Burjan, predsjednik Križarske organizacije
Akademiju započinju zadnje vrijeme redovito video uratkom kojeg pripreme njihovi mlađi članovi o prethodnih 365 dana pontifikata pape Franje; gdje je bio, kakve poruke je poslao i kamo Crkva ide. Središnja tema primjerice 2016. bila je ‘Milosrđe’, godinu poslije iščitavali su poruke koje ovaj papa-reformator šalje, a za koji dan naglasak ‘Papinog dana’ bit će na dvije stvari: 1) Razlučivanje duhova u nauku pape Franje i 2) Utjecaj pape Franje na mlade. O prvoj temi će govoriti isusovac dr. Dalibor Renić, provincijal Hrvatske provincije Družbe Isusove, a o drugoj Ivana Čogelja, voditeljica Ureda HBK za mlade.
Mi u Hrvatskoj jedinstveni smo u svijetu, prema saznanjima iz Apostolske nuncijature u Zagrebu. Jedini smo gdje vjernici laici organiziraju ‘Papin dan’, a ne biskupije, mjesni ordinariji, nakon što je Hrvatima tu ideju prenio iz Rima – nakon hodočašća 1926. godine – samozatajni bl. Ivan Merz, apostol i uzor hrvatske mladeži. Iako nije doživio mnogo tih proslava – zbog prerane smrti 1928. – Križari su nastavili njegovo djelo, poručio je Burjan.
I ova druga naša – u uvodu spomenuta – jedinstvenost koja je zaživjela tek u samostalnoj Hrvatskoj ne tako davno 2017. ima odličan odaziv.
‘Hrvatski narod voli Papu’ i tu je ljubav nužno njegovati od najmlađih uzrasta
‘Papin dan u školama’ započelo je ‘samo’ desetak škola u Požegi, Virovitici, Slatini, Zagrebu i Karlovcu, dok je prošle godine bilo njih – prema organizatorima dostupnim informacijama – 24 u nešto manje gradova. Uključile su se sve katoličke škole, a vjerojatno se svi nisu javili da ga obilježavaju, što u konačnici nije ni važno, pretpostavlja. Puno važnije je da živi dobra ideja, priznaje nadalje predsjednik Križarske organizacije koja putem Nuncijature redovito Papi u tome danu pošalje pismo.
Generalni duhovnik Križara je mons. Josip Kuhtić, rektor zagrebačke prvostolnice. Tu su također svećenici koji ih duhovno prate ili su, pak, odgojeni i duhovni put pronašli kroz ovo društvo: Stjepan Škvorc, Ante Luketić, Antun Sente mlađi, Jozo Jurić, Darijo Paviša, Marko Vuković, Matija Pavlaković, Robert Zubčić, Josip Homjak… Bili su zabranjeni kroz četiri desetljeća komunističke vlasti. Organizaciju je obnovio pokojni vlč. Marijan Radanović.
Sjedište im je na zagrebačkom Kaptolu. Zaštitnica križarica je sv. Ivana Arška, a križara, muških članova, sv. Ivan evanđelist. Duhovni utemeljitelj im je bio Ivan Merz, začetnik Orlovskog pokreta, koji je iznjedrio Križarsku organizaciju, no blaženik je umro dvije godine prije njihovog službenog osnivanja.
Zaključit ćemo riječima iz njihove službene objave: ‘Hrvatski narod voli Papu’ i tu je ljubav nužno njegovati od najmlađih uzrasta stoga proslava Papina dana u školi udara snažne temelje u orijentaciji prema ‘Rimskom svjetioniku’. Više informacija o inicijativi ‘Papin dan u školi’ potražite na istoimenim facebook stranicama ili na mrežnim stranicama Križarske organizacije.
Autor: Ante Novak
Izvor: HKM