Ispovijest vjere Hrvata katolika

Čvrsto vjerujem u Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.
Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom
i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet
vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Svoju odluku polažem u Bezgrešno Srce Presvete Bogorodice Marije.
Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj,
čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom.
Amen.

Molitva na nakane pape Franje

Bože, Ti si svetoga Petra postavio na čelo apostolskom zboru i na njemu sagradio svoju Crkvu, a papu našega Franju postavio si njemu za nasljednika. Blagoslovi, molimo te, Gospodine, našeg Svetog Oca i pomozi mu u njegovoj službi sveopćeg pastira. Budi njegovo svjetlo kako bi on bio vidljivi svjetionik Katoličkoj Crkvi u svijetu. Budi njegova snaga u ustrajnostima i kušnjama, pomozi mu biti gorljivim navjestiteljem Božje riječi i čvrstom glavom jedinstva Crkve. Po zagovoru bl. Alojzija Stepinca, borca za jedinstvo Crkve u Hrvata sa Svetom Stolicom, vodi papu našeg Franju putem vječnog spasenja da nam bude vidljivo počelo jedinstva u vjeri i temelj zajedništva u ljubavi. Blagoslovi Hrvatski narod i usliši njegove molitve na nakanu Svetoga Oca po Kristu Gospodinu našemu. Amen!

Križarska himna „Zastave gore“

Zastave gore, križarski rode,
Za vjeru našu naprijed u boj,
Križevi bijeli neka nas vode
Iz mladih grudi nek’ jekne poj!

Lugovi šumeć prigiblju glave.
Urliče burnih vihora b’jes,
A križar gleda u vis bez strave,
Ne plaši njega gromova tr’jes!

Jakošću mladom, krjeposti nadom,
Cvjetna budućnost rodu smo svom,
Radosti puni, znojem i radom
Slavu na stari skupljamo dom.

Hrvatska mati, srcem junaka
Ljubi te kršni križar tvoj sin,
Za krst i narod volja nam jaka,
Spremni smo sveđ na junački čin.

Božjemu suncu dignimo srca,
Vječita ljubav doziva nas,
S visa nebeskog božanska sila
Vjerom i radom donijet’ će spas!

Tko su Križari

Križari su vjerska katolička crkvena organizacija, koja djeluje u duhu Katoličke Akcije, tj. surađujući u (hijerarhijskom) apostolatu Crkve.

II. Vatikanski sabor preporučuje ovakove organizacije i Križari žele djelovati prema koncilskim smjernicama. Križari nisu ni s kog vida neko političko udruženje, niti imaju bilo kakovu političku ili stranačku pozadinu. Križari su najvećim dijelom mladići i djevojke, pa se stoga mogu nazvati organizacijom hrvatske katoličke mladeži.

Križarska organizacija odobrena je od Hrvatske biskupske konferencije, Vijeća za svjetovnjake. Osnivanje križarskih Bratstava ili Sestrinstva (Društava) potrebno je javiti biskupu i vlastitom župniku zbog evidencije i imenovanja duhovnika. Nezamislivo je djelovanje Križara bez čvrste povezanosti s Crkvom. Svakom katoliku, koji želi živjeti i raditi po načelima ove organizacije slobodan je pristup.

Načela duhovnog života križara

Statut Križarske organizacije određuje općenito kakav treba biti duhovni život svakoga člana i ne ulazi u pojedinosti. To je nadopunjavala Zlatna knjiga, koja je bila duhovni priručnik članova još Orlovske organizacije, čije je hrvatsko izdanje (sa slovenskog) priredio blaženi Ivan Merz. Zlatnu knjigu naslijedili su kasnije križari i po njoj razvijali duhovni život i izgradnju svoga karaktera.

Za obnovljenu Križarsku organizaciju pokazala se potreba da se ukratko odrede konkretnija načela za duhovni život svakog njezina člana u duhu Zlatne knjige. To je i učinjeno tako da su načela raspoređena u tri skupine: Stav prema Bogu, samome sebi i bližnjemu. Svaka skupina ima po sedam načela. Broj sedam ima simboličko značenje u Bibliji i izražava potpunost, cjelinu, savršenstvo. Načela su tako sastavljena da daju smjernice za sveukupni kršćanski život i ponašanje članova Križarske organizacije.

Križarski stav prema Bogu i katoličkoj vjeri

1. MOLITVA – Križar/križarica moli svaki dan ujutro (barem kratko), navečer malo duže, a preko dana češće se sabere i uzdigne svoje srce Bogu kratkim zazivom (podnevno anđeosko pozdravljenje itd.). Svaki dan moli barem jednu desetinu Gospine krunice. Na poseban način štuje Srce Isusovo i Blaženu Djevicu Mariju.

2. BIBLIJA – Prijateljuje s Riječju Božjom i svaki dan u ruke uzima Sveto Pismo (barem na kratko), meditira o Božjoj riječi, te pažljivo sluša što Nebeski Otac poručuje svome ljubljenom djetetu u svome Pismu – Bibliji.

3. ČESTA SV. ISPOVIJED I SV. PRIČEST – Križar/križarica kod svake nedjeljne svete mise pristupa svetoj pričesti. Kad je moguće i preko tjedna sudjeluje na svetoj misi. Kad prolazi pokraj crkve, rado svrati i pozdravi Isusa u Presvetom Sakramentu. Euharistija treba biti svakom križaru i križarici izvor života i radosti. Često se ispovijeda (barem jednom mjesečno), jer sakrament ispovijedi ne daje samo oproštenje grijeha, nego i snagu da se lakše možemo odupirati i nadvladavati zlo, napasti i grijeh.

4. DUHOVNO VODSTVO – U svojim nutarnjim problemima i poteškoćama križar/križarica se rado savjetuje s križarskim duhovnikom ili svojim ispovjednikom, jer Bog vodi ljude preko ljudi.

5. KATOLIČKI TISAK – Redovno čita katolički tisak, napose križarska izdanja i prati crkvena zbivanja preko Glasa Koncila. Usko je povezan/a sa životom Crkve. Usavršava znanje o katoličkoj vjeri i vjerskoj kulturi čitanjem duhovnih knjiga, a napose proučava novi KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE.

6. PAPA – KRISTOV NAMJESNIK – Križar/križarica uvijek ima srce i uho okrenuto prema Rimu. Pažljivo sluša što Kristov Namjesnik – Sveti Otac Papa govori i čini te provodi u život njegove smjernice i želje.

7. KRIŽARSKI UZORI – Križar/križarica nastoji što bolje upoznati povijest Križarstva i njegove uzore: Ivana Merza, Ivana Protulipca, Maricu Stanković, Antuna Mahnića, Alojzija Stepinca, Feliksa Niedzielskog, Avelina Ćepulića i druge. Nastoji što bolje upoznati duhovnost Ivana Merza i slijedi njegov „Put k Suncu“. Križar/križarica treba voljeti svoju Križarsku organizaciju i što bolje usvajati njezin duh.

Križarski stav prema sebi

1. NAOBRAZBA – Zahvaljujući Bogu za dar života križar/križarica nastoji razvijati sve darove i sposobnosti što mu/joj je Bog darovao. Nastoji steći što širu naobrazbu u svim područjima ljudskog života, uočiti probleme današnjice, te izgrađivati kršćanski stav prema njima. Marljivo uči i studira kako bi u svome zvanju kasnije postao/postala što bolji stručnjak.

2. KARAKTER – Nastoji raditi na svom samoodgoju i stjecanju čvrstog karaktera. Svoje strasti drži pod kontrolom. Nasuprot negativnim sklonostima što izviru iz sedam glavnih grijeha križar/križarica nastoji razvijati suprotne vrline: 1. oholost – skromnost i poniznost; 2. škrtost – nesebičnost; 3. bludnost – čistoća; 4. zavist – priznanje i pohvala; 5. neumjerenost u jelu i pilu – umjerenost i razborito odricanje; 6. srditost – blagost i strpljivost; 7. lijenost – marljivost.

3. ČISTOĆA DUŠE I SRCA – „U duši u kojoj prebiva Bog uvijek je proljeće“ (sv.Ivan Vianey). Iz čistog srca i duše, koja je u prijateljstvu s Bogom i u njegovoj milosti, zrači radost, vedrina i trajna mladost. Križar/križarica nastoji steći jasne i ispravne pojmove o kršćanskom shvaćanju ljubavi kao životnog zvanja, te o ulozi tijela i ljudske spolnosti u cjelovitosti ljudskog života. Izbjegava sve što može ukaljati čistoću duše i srca (nepristojne slike, filmovi, časopisi, razgovori, … ). Savjesno obdržava i poštiva 6.Božju zapovijed, tj. predbračnu čistoću i uzdržljivost, čime se priprema za sretan život u braku, „jer će inače uzmanjkati u gorkim danima“ (bl. Ivan Merz).

4. ŽRTVA – Razvija u sebi spremnost na žrtvu (geslo Križarstva ŽEA), ne zbog žrtve kao takve, nego zato što iz žrtve uvijek proizlazi veće i vrjednije dobro. Svaka velika i vrijedna stvar, svaki uspjeh u životu uvijek traži razna odricanja i žrtve.

5. UREDNOST – Svoje stvari i sobu drži u redu. Pazi na urednost u odijevanju i ponašanju.

6. KULTURA IZRAŽAVANJA – Križar/križarica ne kalja svoju dušu nepristojnim riječima i bori se protiv psovke u svojoj sredini.

7. FIZIČKA KULTURA – Križar/križarica nastoji oko razvoja svoga tijela, brine se za svoje zdravlje. „Zdrav duh u zdravom tijelu.“ Rado se bavi umjerenim sportom i tjelovježbom. Blaženi Ivan Merz tjelovježbi daje veliko značenje u svladavanju tijela, stoga se prepopruča barem 10 minuta tjelovježbe dnevno.  Kad je u mogućnosti križar/križarica polazi na izlete, u planine i rado boravi u prirodi.

Križarski stav prema bližnjemu

1. ISUS U BLIŽNJEMU – Križar/križarica se uvijek sjeća Isusovih riječi koje će biti izrečene na Posljednjem sudu: što god (ni)ste učinili jednom od ovih najmanjih meni (ni)ste učinili. Zato u svome životu, prema svojim mogućnostima, nastoji provoditi sedam tjelesnih i sedam duhovnih djela milosrđa, kao izraz jedine zapovijedi ljubavi prema bližnjemu.

2. RODOLJUBLJE – Kršćanska zapovijed ljubavi prema bližnjemu uključuje, kao posebnu vrlinu, zdravo rodoljublje. Križar nastoji u sebi razvijati ljubav prema svojoj domovini i svome narodu. Nastoji oko promicanja općeg dobra, te moralnih načela u javnom životu. Angažira se u izgradnji svoje domovine. Ne gleda što od domovine može dobiti, nego što on njoj može dati.Križari se često sjećaju i mole za one Hrvate koji su svoje živote žrtvovali za svoj narod i domovinu.

3. KOREKTNOST I PRIJATELJSTVO – Lijepo i uljudno ponašanje prema bližnjemu uključuje susretljivost, uslužnost i vraćanje dugova na vrijeme. Križar/križarica podržava i razvija prijateljske veze među braćom i sestrama križarima. Nastoji svakome dati dobar primjer i biti uzor kršćanskog života u sredini gdje živi.

4. IZRAZ I STVARALAŠTVO – Na križarskim sastancima, i općenito u akcijama društva, križar/križarica nastoji biti što kreativniji i konstruktivniji. Nije pasivan/pasivna primatelj/ica onoga što drugi daju, nego nastoji obogatiti svoju križarsku zajednicu idejama i novim inicijativama.

5. ISUS ZOVE I ŠALJE U APOSTOLAT – Križar/križarica ima uvijek u vidu Isusove riječi: „Kao što je Otac poslao mene, tako i ja šaljem vas“ (Iv, 20,21 ). – To poslanje, koje je na poseban način ponovio Papa Ivan Pavao II svim mladim kršćanima svijeta na desetom Svjetskom danu mladih, traži od svakog mladog vjernika, napose od križara da uvijek i posvuda bude svjedok Isusov i naviješta vjeru i uskrsnu radost svakome koga susreće.

6. KRIŽARSKA SOLIDARNOST – Križar/križarica nastoji što bolje upoznati svakog člana svoga društva, zanimati se za njega, pomaže mu u poteškoćama, solidaran/solidarna je s njime u svim životnim situacijama.

7. RADOSTI REKREACIJE – „Podite i malo otpočinite“ – rekao je Isus apostolima. Nakon napornih dana učenja, rada i apostolskog angažiranja križar/križarica rado polazi s braćom i sestrama križarima na izlete, u prirodu, te organizira rekreativne aktivnosti; sve to pomaže da se razonodi uz promicanje kršćanskog zajedništva i prijateljstva.