Križarska himna „Zastave gore“

Zastave gore, križarski rode,
Za vjeru našu naprijed u boj,
Križevi bijeli neka nas vode
Iz mladih grudi nek’ jekne poj!

Lugovi šumeć prigiblju glave.
Urliče burnih vihora b’jes,
A križar gleda u vis bez strave,
Ne plaši njega gromova tr’jes!

Jakošću mladom, krjeposti nadom,
Cvjetna budućnost rodu smo svom,
Radosti puni, znojem i radom
Slavu na stari skupljamo dom.

Hrvatska mati, srcem junaka
Ljubi te kršni križar tvoj sin,
Za krst i narod volja nam jaka,
Spremni smo sveđ na junački čin.

Božjemu suncu dignimo srca,
Vječita ljubav doziva nas,
S visa nebeskog božanska sila
Vjerom i radom donijet’ će spas!

Tko su Križari

Križari su vjerska katolička crkvena organizacija, koja djeluje u duhu Katoličke Akcije, tj. surađujući u (hijerarhijskom) apostolatu Crkve.

II. Vatikanski sabor preporučuje ovakove organizacije i Križari žele djelovati prema koncilskim smjernicama. Križari nisu ni s kog vida neko političko udruženje, niti imaju bilo kakovu političku ili stranačku pozadinu. Križari su najvećim dijelom mladići i djevojke, pa se stoga mogu nazvati organizacijom hrvatske katoličke mladeži.

Križarska organizacija odobrena je od Hrvatske biskupske konferencije, Vijeća za svjetovnjake. Osnivanje križarskih Bratstava ili Sestrinstva (Društava) potrebno je javiti biskupu i vlastitom župniku zbog evidencije i imenovanja duhovnika. Nezamislivo je djelovanje Križara bez čvrste povezanosti s Crkvom. Svakom katoliku, koji želi živjeti i raditi po načelima ove organizacije slobodan je pristup.

Načela duhovnog života križara

Statut Križarske organizacije određuje općenito kakav treba biti duhovni život svakoga člana i ne ulazi u pojedinosti. To je nadopunjavala Zlatna knjiga, koja je bila duhovni priručnik članova još Orlovske organizacije, čije je hrvatsko izdanje (sa slovenskog) priredio blaženi Ivan Merz. Zlatnu knjigu naslijedili su kasnije križari i po njoj razvijali duhovni život i izgradnju svoga karaktera.

Za obnovljenu Križarsku organizaciju pokazala se potreba da se ukratko odrede konkretnija načela za duhovni život svakog njezina člana u duhu Zlatne knjige. To je i učinjeno tako da su načela raspoređena u tri skupine: Stav prema Bogu, samome sebi i bližnjemu. Svaka skupina ima po sedam načela. Broj sedam ima simboličko značenje u Bibliji i izražava potpunost, cjelinu, savršenstvo. Načela su tako sastavljena da daju smjernice za sveukupni kršćanski život i ponašanje članova Križarske organizacije.

Križarski stav prema Bogu i katoličkoj vjeri

1. MOLITVA – Križar/križarica moli svaki dan ujutro (barem kratko), navečer malo duže, a preko dana češće se sabere i uzdigne svoje srce Bogu kratkim zazivom (podnevno anđeosko pozdravljenje itd.). Svaki dan moli barem jednu desetinu Gospine krunice. Na poseban način štuje Srce Isusovo i Blaženu Djevicu Mariju.

2. BIBLIJA – Prijateljuje s Riječju Božjom i svaki dan u ruke uzima Sveto Pismo (barem na kratko), meditira o Božjoj riječi, te pažljivo sluša što Nebeski Otac poručuje svome ljubljenom djetetu u svome Pismu – Bibliji.

3. ČESTA SV. ISPOVIJED I SV. PRIČEST – Križar/križarica kod svake nedjeljne svete mise pristupa svetoj pričesti. Kad je moguće i preko tjedna sudjeluje na svetoj misi. Kad prolazi pokraj crkve, rado svrati i pozdravi Isusa u Presvetom Sakramentu. Euharistija treba biti svakom križaru i križarici izvor života i radosti. Često se ispovijeda (barem jednom mjesečno), jer sakrament ispovijedi ne daje samo oproštenje grijeha, nego i snagu da se lakše možemo odupirati i nadvladavati zlo, napasti i grijeh.

4. DUHOVNO VODSTVO – U svojim nutarnjim problemima i poteškoćama križar/križarica se rado savjetuje s križarskim duhovnikom ili svojim ispovjednikom, jer Bog vodi ljude preko ljudi.

5. KATOLIČKI TISAK – Redovno čita katolički tisak, napose križarska izdanja i prati crkvena zbivanja preko Glasa Koncila. Usko je povezan/a sa životom Crkve. Usavršava znanje o katoličkoj vjeri i vjerskoj kulturi čitanjem duhovnih knjiga, a napose proučava novi KATEKIZAM KATOLIČKE CRKVE.

6. PAPA – KRISTOV NAMJESNIK – Križar/križarica uvijek ima srce i uho okrenuto prema Rimu. Pažljivo sluša što Kristov Namjesnik – Sveti Otac Papa govori i čini te provodi u život njegove smjernice i želje.

7. KRIŽARSKI UZORI – Križar/križarica nastoji što bolje upoznati povijest Križarstva i njegove uzore: Ivana Merza, Ivana Protulipca, Maricu Stanković, Antuna Mahnića, Alojzija Stepinca, Feliksa Niedzielskog, Avelina Ćepulića i druge. Nastoji što bolje upoznati duhovnost Ivana Merza i slijedi njegov „Put k Suncu“. Križar/križarica treba voljeti svoju Križarsku organizaciju i što bolje usvajati njezin duh.

Križarski stav prema sebi

1. NAOBRAZBA – Zahvaljujući Bogu za dar života križar/križarica nastoji razvijati sve darove i sposobnosti što mu/joj je Bog darovao. Nastoji steći što širu naobrazbu u svim područjima ljudskog života, uočiti probleme današnjice, te izgrađivati kršćanski stav prema njima. Marljivo uči i studira kako bi u svome zvanju kasnije postao/postala što bolji stručnjak.

2. KARAKTER – Nastoji raditi na svom samoodgoju i stjecanju čvrstog karaktera. Svoje strasti drži pod kontrolom. Nasuprot negativnim sklonostima što izviru iz sedam glavnih grijeha križar/križarica nastoji razvijati suprotne vrline: 1. oholost – skromnost i poniznost; 2. škrtost – nesebičnost; 3. bludnost – čistoća; 4. zavist – priznanje i pohvala; 5. neumjerenost u jelu i pilu – umjerenost i razborito odricanje; 6. srditost – blagost i strpljivost; 7. lijenost – marljivost.

3. ČISTOĆA DUŠE I SRCA – „U duši u kojoj prebiva Bog uvijek je proljeće“ (sv.Ivan Vianey). Iz čistog srca i duše, koja je u prijateljstvu s Bogom i u njegovoj milosti, zrači radost, vedrina i trajna mladost. Križar/križarica nastoji steći jasne i ispravne pojmove o kršćanskom shvaćanju ljubavi kao životnog zvanja, te o ulozi tijela i ljudske spolnosti u cjelovitosti ljudskog života. Izbjegava sve što može ukaljati čistoću duše i srca (nepristojne slike, filmovi, časopisi, razgovori, … ). Savjesno obdržava i poštiva 6.Božju zapovijed, tj. predbračnu čistoću i uzdržljivost, čime se priprema za sretan život u braku, „jer će inače uzmanjkati u gorkim danima“ (bl. Ivan Merz).

4. ŽRTVA – Razvija u sebi spremnost na žrtvu (geslo Križarstva ŽEA), ne zbog žrtve kao takve, nego zato što iz žrtve uvijek proizlazi veće i vrjednije dobro. Svaka velika i vrijedna stvar, svaki uspjeh u životu uvijek traži razna odricanja i žrtve.

5. UREDNOST – Svoje stvari i sobu drži u redu. Pazi na urednost u odijevanju i ponašanju.

6. KULTURA IZRAŽAVANJA – Križar/križarica ne kalja svoju dušu nepristojnim riječima i bori se protiv psovke u svojoj sredini.

7. FIZIČKA KULTURA – Križar/križarica nastoji oko razvoja svoga tijela, brine se za svoje zdravlje. „Zdrav duh u zdravom tijelu.“ Rado se bavi umjerenim sportom i tjelovježbom. Blaženi Ivan Merz tjelovježbi daje veliko značenje u svladavanju tijela, stoga se prepopruča barem 10 minuta tjelovježbe dnevno.  Kad je u mogućnosti križar/križarica polazi na izlete, u planine i rado boravi u prirodi.

Križarski stav prema bližnjemu

1. ISUS U BLIŽNJEMU – Križar/križarica se uvijek sjeća Isusovih riječi koje će biti izrečene na Posljednjem sudu: što god (ni)ste učinili jednom od ovih najmanjih meni (ni)ste učinili. Zato u svome životu, prema svojim mogućnostima, nastoji provoditi sedam tjelesnih i sedam duhovnih djela milosrđa, kao izraz jedine zapovijedi ljubavi prema bližnjemu.

2. RODOLJUBLJE – Kršćanska zapovijed ljubavi prema bližnjemu uključuje, kao posebnu vrlinu, zdravo rodoljublje. Križar nastoji u sebi razvijati ljubav prema svojoj domovini i svome narodu. Nastoji oko promicanja općeg dobra, te moralnih načela u javnom životu. Angažira se u izgradnji svoje domovine. Ne gleda što od domovine može dobiti, nego što on njoj može dati.Križari se često sjećaju i mole za one Hrvate koji su svoje živote žrtvovali za svoj narod i domovinu.

3. KOREKTNOST I PRIJATELJSTVO – Lijepo i uljudno ponašanje prema bližnjemu uključuje susretljivost, uslužnost i vraćanje dugova na vrijeme. Križar/križarica podržava i razvija prijateljske veze među braćom i sestrama križarima. Nastoji svakome dati dobar primjer i biti uzor kršćanskog života u sredini gdje živi.

4. IZRAZ I STVARALAŠTVO – Na križarskim sastancima, i općenito u akcijama društva, križar/križarica nastoji biti što kreativniji i konstruktivniji. Nije pasivan/pasivna primatelj/ica onoga što drugi daju, nego nastoji obogatiti svoju križarsku zajednicu idejama i novim inicijativama.

5. ISUS ZOVE I ŠALJE U APOSTOLAT – Križar/križarica ima uvijek u vidu Isusove riječi: „Kao što je Otac poslao mene, tako i ja šaljem vas“ (Iv, 20,21 ). – To poslanje, koje je na poseban način ponovio Papa Ivan Pavao II svim mladim kršćanima svijeta na desetom Svjetskom danu mladih, traži od svakog mladog vjernika, napose od križara da uvijek i posvuda bude svjedok Isusov i naviješta vjeru i uskrsnu radost svakome koga susreće.

6. KRIŽARSKA SOLIDARNOST – Križar/križarica nastoji što bolje upoznati svakog člana svoga društva, zanimati se za njega, pomaže mu u poteškoćama, solidaran/solidarna je s njime u svim životnim situacijama.

7. RADOSTI REKREACIJE – „Podite i malo otpočinite“ – rekao je Isus apostolima. Nakon napornih dana učenja, rada i apostolskog angažiranja križar/križarica rado polazi s braćom i sestrama križarima na izlete, u prirodu, te organizira rekreativne aktivnosti; sve to pomaže da se razonodi uz promicanje kršćanskog zajedništva i prijateljstva.

Križari JUČER DANAS SUTRA

KRIŽARI JUČER

Početkom 20. stoljeća val liberalizma zahvatio je Hrvatsku. Antun Mahnić, krčki biskup, nastojao je ukazati na pogubnost liberalnih ideja za katoličku vjeru i kršćansku kulturu naroda, stoga potiče na osnivanje katoličkih društava za duhovni preporod naroda. Ona su obuhvaćala i đačke organizacije u koje je bila uključena katolička mladež. Biskup Mahnić posebno ističe kako će orlovska ideja „ne samo jačati vaše tijelo, nego će također unijeti u Vaše redove još više samoprijegora i stege, a od vanredne će Vam koristi biti i kasnije u radu među kršćanskim pukom“ (Knjiga Života. str. 259). U tom smislu možemo ga prozvati pretečom Katoličke akcije u Hrvatskoj. Zastupnici omladinskih katoličkih društava osnovali su Hrvatski katolički omladinski savez (HKOS) za čijeg je predsjednika izabran dr. Ivan Merz, a 1923. godine osnovan je u Zagrebu Hrvatski orlovski savez, ujedinjenjem Hrvatskog katoličkog omladinskog saveza s Orlovskim podsavezom. Za predsjednika je izabran dr. Ivan Protulipac, a za tajnika Ivan Merz. Merzovom zaslugom Orlovi su čvrsto stavljeni na temelje Katoličke akcije te je prihvaćeno geslo „Žrtva – Euharistija – Apostolat“. Nastavi čitati “Križari JUČER DANAS SUTRA”

Zašto ime Križari?

Zašto se ova vjerska, crkvena organizacija za samoodgoj i apostolat zove „Križari“?

Kad kažemo riječ „Križari“, odmah nam na pamet dolazi riječ „križ“. Koji križ? Onaj križ, na kojem je Isus bio raspet, križ s kojega je Isus rekao „Žeđam“, tj. žeđam vaših duša. jer ih želim spasiti. To je križ, na kojem je Isus umro za nas! To je križ na kojem je Isus izvršio otkupljenje svijeta, davši tako svojom mukom i smrću zadovoljštinu za sve ljudske grijehe. To je križ s kojega je Isus oprostio zavedenoj svjetini, pa i skrušenom razbojniku. To je križ na kojem nam je Isus dao savršeni primjer poniznosti, opraštanja i strpljivosti. Nastavi čitati “Zašto ime Križari?”