Zašto ime Križari?

Zašto se ova vjerska, crkvena organizacija za samoodgoj i apostolat zove „Križari“?

Kad kažemo riječ „Križari“, odmah nam na pamet dolazi riječ „križ“. Koji križ? Onaj križ, na kojem je Isus bio raspet, križ s kojega je Isus rekao „Žeđam“, tj. žeđam vaših duša. jer ih želim spasiti. To je križ, na kojem je Isus umro za nas! To je križ na kojem je Isus izvršio otkupljenje svijeta, davši tako svojom mukom i smrću zadovoljštinu za sve ljudske grijehe. To je križ s kojega je Isus oprostio zavedenoj svjetini, pa i skrušenom razbojniku. To je križ na kojem nam je Isus dao savršeni primjer poniznosti, opraštanja i strpljivosti. Nastavi čitati “Zašto ime Križari?”

ŽRTVA

Uvijek je čovjek težio za što to lagodnijim životom i za što većim uživanjem zemaljskih dobara i čari. Danas je taj duh veoma pojačan, svi teže tome da ne bi trebalo ništa trpjeti i da sve bude veoma lako i ugodno. Križari uprkos tome duhu počinju lozinku riječju „žrtva“. Dakle, poziv na svladavanje, na samoprijegor, na odricanje…. A zašto to? Ništa veliko i značajno nije postignuto bez napora, bez žrtava. Sva ta civilizacija, sav taj napredak, sva iznašašća, sva otkrića plod su dugoročnog napora i truda. Nastavi čitati “ŽRTVA”

APOSTOLAT

Isus je ovlastio i poslao dvanaestoricu svojih najbližih suradnika da navještaju Evanđelje. Zovemo ih apostolima, jer ta riječ i znači poslanik, vjernik, dakle Kristov poslanik. No, nije samo njima i jedino njima povjereno širenje Evanđelja i spašavanje ljudi, nego i mnogim drugima, apostolskim suradnicima i nasljednicima, štoviše zapravo svima vjernicima. Tako su već od prvih kršćanskih vremena širitelji vjere bili svi oduševljeni vjernici… Koliko je ta djelatnost u prvim počecima Crkve bila samonikla i plodonosna, jasno dokazuje samo Sveto pismo (DA 11, 19-21, 18, 26, Rim 6…) „Naše vrijeme ne zahtijeva manju revnost laika, današnje prilike iziskuju da njihov apostolat bude intenzivniji i prostraniji“ (II. Vat. Sabor, dekret o apostolatu laika). Nastavi čitati “APOSTOLAT”

Križarski pozdrav – BOG ŽIVI!

Članovi Križarske organizacije pozdravljaju se pozdravom „Bog živi!“. Da, brate i sestro u Kristu, Bog živi i tebi i meni, i tvojoj i mojoj obitelji, i starima i mladima, i grešnima i svetima – svima. Ovim dragim nam pozdravom križari svjedoče svoju pripadnost živom Bogu, Bogu prisutnom ovdje i sada, i u ovom trenutku u kojem čitaš, i u trenucima koji će tek doći. Nastavi čitati “Križarski pozdrav – BOG ŽIVI!”

Općenito o Križarima

Križarska organizacija nije sama sebi svrhom, nego je posve usmjerena za dobro Crkve: za vjersko-moralnu izgradnju članova i za duhovnu obnovu naroda u duhu Evanđelja.

Križarska društva u župama nisu neki zatvoreni kružok kao neka sekta izolirana od župne zajednice, koja prisvaja neka posebna prava, nego žive u toj zajednici i za nju žive, uključeni u nju kao sol što je nevidljiva, a ipak daje okus jelu. Tako i križari žele koristiti dotičnoj župi, uvijek spremni pomoći u pastoralnom radu.

Križari žele surađivati s drugim katoličkim udrugama u svakom zajedničkom nastojanju za dobro Crkve katoličke.

Svaki križar je slobodan, kao i svaki vjernik, biti članom bilo koje političke stranke, koja nije od Crkve osuđena. No, oni koji su na vodećim mjestima neke političke stranke, ne mogu biti u vodstvu križarskih društava. To je razumljivo, da je tako pravo, da se istakne izvanstranačnost Križarske organizacije.

Križare uglavnom kao takove primjećuju najčešće na nekim priredbama, u povorkama, sa zastavama, na akademijama… pa onda neki pomišljaju da je to sva njihova djelatnost i da su oni zapravo organizacija za takve vanjske parade, da je to sve. Ne, nije tako. Križari daleko više vremena posvećuju nutarnjoj izgradnji članova na sastancima svakog tjedna, na duhovnim vježbama, tečajevima i sl. A ovo vanjsko, samo je očitivanje nutarnjega, i nema razloga da bi se odbacilo kao nepotrebno, jer i to javno ispovijedanje vjere može samo pozitivno djelovati. Činjenica je da je u vremenu najaktivnije djelatnosti križara bilo veoma mnogo duhovnih vježbi, sastanaka i opredjeljenja za duhovna zvanja itd. Vanjski nastupi odgovaraju mladima, a neka je katoličkoj javnosti drago da vide mlade u svjedočenju katoličke vjere.

 

„Katolička je vjera moje životno zvanje.“ (bl. Ivan Merz)