Svetost pobjeđuje noć vještica

Noć vještica ili Halloween (Hallowe’en) je noć uoči Svih Svetih, 31. listopada, i suprotna katoličkom blagdanu Svih Svetih. Stari Kelti su 1. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. U jednoj od knjiga Biblije, Knjiga o Jobu, piše: „Kao što se oblak razilazi i nestaje ga, tako tko siđe u grob, neće više nikada doći natrag.“ (Job 7:9). Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Unatoč stalnom datumu, u Bibliji Knjiga o Jobu kaže: „Nikada se više neće vratiti kući svojoj, i njegov ga stan nikada opet neće vidjeti.“ (Job 7:10). Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta. Tako je izdubljena bundeva (sa svijećom) postala simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova. Noć vještica, ili kako to amerikanizirano zovemo Hallowenn, je projekt sotonsko-masonski s ciljem da se zasjeni blagdan Svih Svetih i pomisao da se duša spašava. Poslanica Efežanima, jedna od knjiga Novog zavjeta i Biblije, kaže: „Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništva, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesima.“ (Ef 6:12).

adoracija

Holywin – „Svetost pobjeđuje“ – je molitveno bdijenje uoči blagdana Svih Svetih koje je prvi put održano 2010. godine u Hrvatskoj u organizaciji europske katoličke inicijative: „Kristov stol“. Ovim bdijenjem Crkva se pridružila inicijativi na koju je Vatikan pozvao katolike diljem svijeta – bojkotu Noći vještica, Halloweenu, koji je zadnjih nekoliko godina kao uvozni marketinški blagdan iz Amerike preplavio škole, vrtiće i kafiće. Noć vještica okarakterizirana je kao opasni antikršćanski praznik, proslava straha i smrti. Dubljenje bundeva, maskiranje i razne vrste zabava u ovoj noći vidljiv su znak da se Halloween sve više širi i u našem narodu. Levitski zakonik, treća knjiga Starog zavjeta i Petoknjižja, kaže: „Ne urezujte zareza na svome tijelu za pokojnika; niti na sebi usijecajte kakvih biljega. Ja sam Jahve!“ (Lev 19:28). Uoči svetkovine Svih Svetih sudjeluju brojni mladi na misnom slavlju kao odgovor na Halloween party-je. Kao vjernici želimo dočekati veliku svetkovinu Katoličke Crkve, Svih svetih, na posebniji način. Upravo zato, kada neki ljudi slave „Noć vještica“, sve ono što simbolizira zlo, vjernici trebaju slaviti svece koji su svojim životom i svojim predanjem Isusu Kristu, započeli novi svijet, novo doba, novi stil života u ljubavi te potpunom predanju Bogu do posvećenja križa. Cilj Holywin-a je obnoviti običaj okupljanja na molitvu i bdijenje uoči velikih svetkovina, a pritom i kontrirati poganskom običaju koji se sa zapada masovno ulazi i u naše društvo. Bdijenje se najviše organizira zbog sve većeg odaziva mladih na poganske Halloween party-je, a zaboravlja se blagdan Svih Svetih te naši pokojni. Poslanica Efežanima kaže: „Svakovrsnom se molitvom i prošnjom u svakoj prigodi u Duhu molite. Poradi toga i bdijte sa svom ustrajnošću i molitvom za sve svete.“ (Ef 6:18).

Holywinom se želi vjernike uoči blagdana Svih svetih pozvati na radosno zajedništvo, bdijenje i molitvu. Kroz duhovno-zabavni program želi se pokazati da i oni mogu biti te da su pozvani biti sveti. Današnjoj Hrvatskoj potrebno je više no ikad novih svetaca, a na svetost smo svi, pa tako i vi dragi prijatelji, svakodnevno pozivani! Zato, budimo ustrajni u vjeri, strpljivi, ponizni, svjedočimo svoju vjeru drugima, ljubite… gorljivije no ikad!

Andrija Mihaljević